Prvi javni događaj projekta «Jugoslovenski socijalizam na filmu» sastoji se od sinematičnog predavanja-performansa umetničkog dua Doplgenger i predavanja Slobodana Karamanića. Karamanić će u svom izlaganju izneti teze o nekim od glavnih principa i istorijskih izvora jugoslovenskog samoupravljanja. Početna pretpostavka je da se samo na bazi tih...
«Film je za nas najvažnija umetnost» - istakao je 1922. godine Lenjin a to je postala lozinka i za jugoslovensku kinematografiju. Zakonska odredba u prvom članu Osnovnog zakona o filmu iz 1956. godine pocrtava ono što je jugoslovensko samoupravno društvo očekivalo od filma: «Ovim zakonom se određuju odnosi na području proizvodnje, prometa i prikazivanja filmova kao privredne delatnosti, koja ima poseban kulturni i prosvetni značaj.»
Iako je prošlo više od dve decenije od kako formalno ne postoji, socijalistička Jugoslavija ne prestaje da bude tema kojom se bave mnogi – od filmskih autora/ki do sociologa/škinja, muzičara/ki do književnika/ca, od istoričara/ki do novinara/ki.
Međutim, različite interpretacije koje su u opticaju neretko idu u dva smera. S jedne strane,...
Sudbinu Marxa u postsocijalističkom periodu karakterizira gotovo potpuni izostanak recepcije. Umjesto kritičke konfrontacije, sveden je na puku teorijsku glasinu.
Treći međunarodni znanstveni skup »Socijalizam na klupi«
Dok su se u temi prošloga skupa obljetnički odražavale 1945. i 1990. s početkom i krajem društava državnog socijalizma, treći će »Socijalizam na klupi« ponovno biti odjek prijelomnih povijesnih događaja. Temom »Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate« želimo potaknuti istraživanje komunističkoga djelovanja na prostoru širem od onoga koji je obuhvaćala socijalistička Jugoslavija i u vremenu duljem od trajanja te države.
Kompleks Narodne pomoći lomi memoarsko/arhivsko gradivo na barem tri načina: (1) kao (elementarna, prilagačka) funkcija pokreta otpora te indeks veza zagrebačkog frontovskog spleta sa širim terenom (ujedno i indeks specifičnog oblika borbe), (2) kao indeks kontinuiteta s praksama i iskustvom iz međuraća te dokaz specifičnog trajanja »zagrebačke linije«, i (3) kao indeks fleksibilnosti, izdržljivosti i operativne mobilnosti zagrebačkog frontovskog spleta [...].
Istraživanje sagledava pojedine segmente razvoja kulture i kulturne politike unutar partizanskog pokreta, s akcentom na period postojanja »Užičke republike« i održavanja Prvog i Drugog zasedanja Antifašističkog veća naroda Jugoslavije (AVNOJ).
U periodu nakon raspada realsocijalističkog uređenja na postjugoslovenskom prostoru došlo je do sistematskog brisanja korpusa socijalističke misli i prakse, čime levica gubi hegemoniju nad strateškom vizijom društvene regulacije. Ovo je uslovilo i razgradnju konceptualnog aparata neophodnog za analiziranje procesa restauracije kapitalizma u kojem su se novonastale države našle.
Savez komunistaJugoslavije (SKJ) bio je dominantnapolitičkasnaga u socijalističkojJugoslaviji. Raspao se nakon 14. izvanrednogkongre- sa SKJ, koji je održan u Beogradu od 20. do 22. siječnja 1990.