Treći međunarodni znanstveni skup »Socijalizam na klupi«
Dok su se u temi prošloga skupa obljetnički odražavale 1945. i 1990. s početkom i krajem društava državnog socijalizma, treći će »Socijalizam na klupi« ponovno biti odjek prijelomnih povijesnih događaja. Temom »Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate« želimo potaknuti istraživanje komunističkoga djelovanja na prostoru širem od onoga koji je obuhvaćala socijalistička Jugoslavija i u vremenu duljem od trajanja te države.
Kompleks Narodne pomoći lomi memoarsko/arhivsko gradivo na barem tri načina: (1) kao (elementarna, prilagačka) funkcija pokreta otpora te indeks veza zagrebačkog frontovskog spleta sa širim terenom (ujedno i indeks specifičnog oblika borbe), (2) kao indeks kontinuiteta s praksama i iskustvom iz međuraća te dokaz specifičnog trajanja »zagrebačke linije«, i (3) kao indeks fleksibilnosti, izdržljivosti i operativne mobilnosti zagrebačkog frontovskog spleta [...].
Istraživanje sagledava pojedine segmente razvoja kulture i kulturne politike unutar partizanskog pokreta, s akcentom na period postojanja »Užičke republike« i održavanja Prvog i Drugog zasedanja Antifašističkog veća naroda Jugoslavije (AVNOJ).
U periodu nakon raspada realsocijalističkog uređenja na postjugoslovenskom prostoru došlo je do sistematskog brisanja korpusa socijalističke misli i prakse, čime levica gubi hegemoniju nad strateškom vizijom društvene regulacije. Ovo je uslovilo i razgradnju konceptualnog aparata neophodnog za analiziranje procesa restauracije kapitalizma u kojem su se novonastale države našle.
Savez komunistaJugoslavije (SKJ) bio je dominantnapolitičkasnaga u socijalističkojJugoslaviji. Raspao se nakon 14. izvanrednogkongre- sa SKJ, koji je održan u Beogradu od 20. do 22. siječnja 1990.
Umjetnost 20. stoljeća obilježena je stalnim napetostima zbog njezinog odnosa s politikom i političkim organiziranjem. Politiku i političko organiziranje je danas prevladao aktivizam, uslijed šireg procesa ›diskreditiranja‹ ljevice kroz 20. stoljeće. Pod pritiskom zahtjeva za direktnim akcijama u ropotarnicu prošlosti bačeno je i političko obrazovanje...
Za vrijeme postojanja SFRJ nikada nije napisana sveobuhvatna historija AFŽ-a Jugoslavije, čija masovnost za nas danas predstavlja nedostižnu tlapnju, sablast koja nas iz prošlosti gura u budućnost borbe, pa se ona uveliko utopila u historiju NOB-a, historiju žena tout court i u figuru partizanke.
Proslava osamdesete godišnjice Internacionalnih brigada
Ove godine navršilo se osamdeset godina od početka Španskog rata. Tačno 22. oktobra, navršilo se isto toliko godina od osnivanja Internacionalnih brigada. Španski rat bio je prolog, uvod u Drugi svetski rat; u Španiji su se tada, po prvi put, direktno sukobili međunarodni (i nacionalni španski) fašizam i snage koje će u otporu planetarnom projektu fašističke dominacije, uz svu ideološku raznolikost, poneti ime snaga antifašizma i(li) demokratije.
Završetkom Prvog svjetskog rata i raspadom Austrougarske 1918. godine, Kraljevina Srbija predvodila je političko ujedinjenje s Crnom Gorom i južnoslavenskim zemljama u sastavu nekadašnje Austrougarske – Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.